http://www.asoo.hr/default.aspx?id=3722

Cedefop, je objavio rujansko izdanje svojeg časopisa ‘Skillset and match’, koji promiče učenje za rad. Iz ovog broja donosimo vam članak o Cedefopovom istraživanju o Europskim vještinama i poslovima (European skills and jobs)

Što je to nesrazmjer u vještinama?
Poslodavci ne mogu pronaći odgovarajuće talente, unatoč konkurentskim plaćama, suočavaju se s nestašicom vještina.
Jaz u vještini raste tamo gdje su potrebne vještine nedostupne u radnoj snazi, primjerice, uslijed tehnološkog napretka.
Prekvalificiranost i nedovoljna kvalificiranost je tamo gdje pojedinci prihvaćaju poslove koji ne odgovaraju njihovim kvalifikacijama.
Osobe su prekvalificirane ili nedovoljno kvalificirane u vještinama, tamo gdje njihova razina kvalifikacija, razina vještina ne odgovara njihovim poslovima.

U EU:
25% visoko kvalificiranih odraslih zaposlenika je prekvalificirano za svoj posao
26% odraslih zaposlenika ima značajan manjak vještina, ostavljajući značajan prostor za razvoj vještina
27% je zaposleno bez perspektive s ograničenim mogućnostima razvoja
41% odraslih zaposlenika treba samo vještine osnove pismenosti kako bi radili svoj posao
> 1 od 5 odraslih zaposlenika nije razvilo svoje vještine od početka rada na svojem poslu

Čest prikaz nesrazmjera vještina u Europskoj Uniji (EU) je taj da poslodavci ne mogu popuniti slobodna radna mjesta usprkos visokoj nezaposlenosti. Međutim, Cedefopovo istraživanje o Europskim vještinama i poslovima (EVP) prikazuje složeniju sliku. Nesrazmjer u vještinama, pojam koji se ne shvaća uvijek jasno, nije samo problem za one koji traže posao; nego utječe na većinu radne snage.
Cedefopovo istraživanje ispitalo je 49 000 odraslih zaposlenika (24-65 godina), diljem svih 28 država članica u kojoj mjeri njihove kvalifikacije i vještine odgovaraju onima koje su potrebne za obavljanje zadaća na poslu. Ljudi neprekidno razvijaju vlastite vještine, dok se složenost posla i intenzitet vještina značajno mijenjaju. Za razliku od prethodnih istraživanja koja su proučavala određeni trenutak, EVP istraživanje prvi je pregled nesrazmjera u vještinama kroz određeno razdoblje. Istraživanje je također pokazalo razliku između razine kvalifikacija i vještina potrebnih za posao. Posao koji zahtjeva određenu razinu kvalifikacija, srednju ili visoku, možda ne traži visoku razinu vještina.

NESRAZMJER U VJEŠTINAMA I TRAŽENJE POSLA
Istraživanje pokrenuto u siječnju 2014. pokazalo je kako je ekonomska kriza povećala nesrazmjer vještina. Uslijed slabe potrebe za poslovima, sve više ljudi prihvaća poslove ispod razine njihove kvalifikacije ili razine vještina. Oko 25% visoko kvalificiranih odraslih zaposlenika u EU je prekvalificirano za svoj posao. Oni koji su diplomirali poslije 2008. vjerojatno će dvostruko više biti prekvalificirani prilikom prvog posla, nego oni koji su diplomirali između 1991. i 2000.
Zabrinjavajuće je to što će ekonomska kriza potkopavati dugoročni potencijal kvalificirane radne snage EU. Istraživanje je potvrdilo da je razlog ‘zastrašujućeg’ učinka nezaposlenosti (kada je netko bez posla neko vrijeme, vrlo je vjerojatno da će opet biti nezaposlen) dijelom i zbog nesrazmjera u vještinama. Nezaposlene osobe koje se vraćaju na posao vrlo vjerojatno će početi raditi poslove gdje su potrebne niže vještine i koji ne razvijaju njihove vještine.
EVP istraživanje daje novi pogled na učenje utemeljeno na radu u Europi. Ljudi koji su prilikom obrazvoanja imali ovakav oblik učenja najvjerojatnije će izravno iz obrazovanja preći u poslove koji zahtijevaju veći stupanj vještine. Oko 40% odraslih uposlenika je završilo obrazovanje ili osposobljavanje koje je uključivalo i učenje kroz rad, ali ovo se značajno razlikuje od zemlje do zemlje.

NESRAZMJER U VJEŠTINAMA NA POSLU
EVP istraživanje pokazuje, kako bi se izbjegao nesrazmjer u vještinama, 53% odraslih zaposlenika u EU mora kontinuirano stjecati nova znanje te da raznolikost u njihovim zadacima značajno raste od trenutka kad su počeli raditi.
Oko 26% odraslih zaposlenika u EU ima značajne nedostatke u vještinama (njihove vještine su značajno slabije od onih koje prosječan radnik treba kako bi bio potpuno stručnjak u svom poslu) koje ostavljaju prostor za napredovanje u vještinama i produktivnosti. Iako bi se ovi radnici mogli razvijati i „cvasti“ u svojim poslovima, nema svatko priliku: 27% njih je u poslovima bez perspektive, s većim vještinama od onih koje trenutni posao zahtijeva i s ograničenim potencijalom za razvoj.

DOBRI POSLOVI ZA DOBRE VJEŠTINE
Ovo ukazuje na drugo značajno otkriće. Dobri poslovi su potrebni za razvoj dobrih vještina. Poslovi koji pružaju priliku za kontinuirano stjecanje vještina znak su zdravog tržišta rada. Europa treba više poslova koji će potpuno koristiti i razvijati vještine njihove radne snage.
Zahtjev za vještinama je nizak i stagnira za mnoge europske radnike. Cedefopovo istraživanje otkrilo je kako 40% odraslih radnika treba samo osnovne vještine pismenosti za radu na svom poslu, a 58% njih treba samo osnovnu matematičku pismenost. Više od trećine poslova u sektorima kao što su ugostiteljstvo, prijevoz, veleprodaja i maloprodaja, imaju stagnaciju u potrebi za vještinama.
EVP istraživanje je potvrdilo usku povezanost između stabilnosti posla i ljudi koji rade na poslovima koji zahtijevaju visoku razinu vještinu. Stabilnost posla pruža bolji kontekst, koji omogućava radnicima da se nose s složenim promjenama na radnom mjestu, a koje donose veće zahtjeve za njihovim vještinama.
Kako se nositi s nesrazmjerom u vještinama? Na Cedefopovoj konferenciju u prosincu 2015. raspravljat će se upravo o tome. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje ili praćenje, provjerite Cedefopovu web stranicu.

Cijelo rujansko izdanje časopisa ‘Skillset and match’ možete preuzetiovdje (na engleskom jeziku).